|
Utorak, 24 Veljača 2009 23:46 |
|
S obzirom da smo upravo na početku korizmenog vremena (čista srida), prenosimo ovdje odlomak iz monografije Župa Tihaljina koji govori detaljnije o tome kako se nekada odvijao život u korizmi u Tihaljini. KORIZMA
Korizma je u životu vjernika zauzimala posebno mjesto. Nju su vjernici shvaćali kao sveto vrijeme i poziv na veći post, molitvu i žrtvu. Trebalo je što dublje doživjeti i na svome tijelu osjetiti patnje Isusove. Korizma je uvijek bila priprava za proslavu Uskrsa pa se je trebalo odricati loših navika, čistiti od grijeha pristupajući svetim sakramentima. Tijelo treba podložiti duhu da bi s Kristom uskrslo na novi život. Za to se je trebalo temeljito pripremiti, postom, molitvom, učenjem kršćanskog nauka, razmatranjem Isusove muke i tako se što vise suobličiti Isusovoj muci. Tu nije bilo nikakve sumnje ni kolebanja. To su istine svete vjere koje treba čvrsto vjerovati, ispovijedati i svjedočiti vlastitim životom. |
|
Više...
|
|
Nedjelja, 01 Veljača 2009 00:54 |
|
Sutra, odnosno 2. veljače je po katoličkom kalendaru blagdan koji nosi dva imena: Svijećnica i Prikazanje Gospodnje. Spomendan je događaja kada su, prema propisu Mojsijeva Zakona, Josip i Marija donijeli Dijete Isusa u Hram da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Tu se, bilježi evanđelist, zatekao starac Šimun, koji je uzeo Dijete u naručje i, u nadahnuću, prepoznao u njemu budućeg Mesiju. Mariji je prorekao da će joj "mač boli probosti dušu". Pri tom je Šimun - to je okosnica blagdana - Isusa nazvao Svjetlom, doslovno "svjetlost za rasvjetljenje naroda". Spominjući se toga vjernici danas u crkvu donose svijeće na blagoslov. U obitelji ova se "marinska svića" pali u različitim prilikama: na velike blagdane, u vrijeme oluje i grmljavine, stavlja se zapaljena u prozor kad mjestom prolazi tijelovska procesija, nosi na krštenje novorođenčeta i na prvu pričest kao spomen na krštenje; stavlja se i u ruku umirućem kao ohrabrenje i znak nade u vječni život.... Otuda blagdanu pučko ime - Svijećnica. Blagdanu je središte Isus pa se zove Prikazanje Gospodnje; no istodobno je naglašena, Marijina uloga. U pučkom je izričaju to dvoje spojeno pa se, osobito u Slavoniji, blagdan zove i "Svitlomarinje" (Isus - svjetlo Marijino). Mnoge Marije toga dana slave svoj imendan. Iako ne spada među zapovjedne svetkovine, puku je drag i crkve su toga dana vrlo posjećene.
Kod nas se ovaj blagdan zove i Kalandora. Vjerovalo se uvijek da će godina biti dobra i rodna ako je Kalandora popraćena kišom. Odatle je i stara hrvatska poslovica: "Kalandora vodna, godina rodna", ali ima i druga: "Kalandora vedra, u dice se vide lebra". Vidjet ćemo što nam nosi ova Kalandora i godina. |
|
|
Blagoslov grla (grličanje) |
 |
 |
 |
|
Utorak, 03 Veljača 2009 22:40 |
|
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: "Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!" Taj je blagoslov takozvana blagoslovina u Katoličkoj Crkvi. On se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.
Blagdan svetog Blaža (Vlaha), biskupa i mučenika, u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 3. veljače. Mučenik sv. Blaž (Vlaho), na latinskom Sanctus Blasius rodio se u Sebasti u ondašnjoj Maloj Armeniji kojom je upravljao Rim, to je današnji grad Sivas u središnjoj Turskoj. Umro je oko 317. godine. |
|
Sjećanje na s. Reginu Milas |
|
|
|
|
Petak, 30 Siječanj 2009 15:02 |
|
Prošle su šezdeset i četiri godine od surove i ratne zime 1945. godine, zime koja je hrvatskoj Hercegovini donijela smrt, pogibelj, nedaće i stradanja. U tim danima život je izgubila i naša Tihaljčanka, sestra Regina Milas. Kršteno ime joj je bilo Šima (kći Jakova i Marije r. Perić). Prema nekim izvorima kao datum smrti navodi se 2. a prema nekima 3. veljače 1945. godine, nakon što je uhićena od partizana i zajedno s brojnim žrtvama partizanskog nasilja strijeljana u Čapljini. Pokopana je kraj crkve sv. Franje. Upravo su dodani i podaci o sestri Regini Milas u rubriku "Poznati Tihaljčani". |
|
Više...
|
|
